Mirko Danijel Bogdanić
Poznati matematičar i astronom. Rodio se u Virovitici, a studirao u Zagrebu, Pešti i Beču (gdje su mu predavali poznati matematičari J. Mitterprachher i I. Paskvić). Godine 1792. na hrvatskom jeziku objavio je prvi svezak povijesti svijeta pod naslovom “Događaji svijeta”. Neki tekstovi iz astronomije tiskani su na hrvatskome, ali ih je većina na latinskome, kao “Ephemerides astronomicae”. S poznatim astronomima motrio je zvijezde i planete te objavio rezultate svojih proučavanja. Na temelju njegovih podataka izrađene su zemljopisne karte hrvatskih zemalja 18. stoljeće. Bogdanić je radio u Velikom Varaždinu i Budimu. Obilazio je hrvatske gradove i mjesta izvodeći astronomska mjerenja i motrenja.
Fortunat Pintarić (1798-1867)
Hrvatski skladatelj, franjevac, učitelj pjevanja i orguljanja. Rodio se u Čakovcu a najveći dio života proveo u Virovitici, gdje je od 1860. do 1866. bio gvardijan. Skladao je kompozicije za orgulje (najpoznatija je Dudaš) i stvarao manje klavirske forme: pastorale, sonatine i fantazije. Najpoznatije mu je djelo “Crkvena lira”.
Tomislav Maretić (1854-1938)
Poznati slavist, rođen u Virovitici. Gimnaziju je pohađao u Varaždinu i Požegi, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao lingvistiku. Doktorirao je 1883. slavistiku, znanstvene radove objavio je na Akademiji, a bio je i njezin predsjednik. Najviše se posvetio leksikologiji (O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba), a uređivao je i veliki Akademijin Rječnik. Najvrednije mu je djelo Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika. Kao profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu bavio se i književnošću i prevođenjem klasičnih djela. Preveo je Ilijadu i Odiseju.
Jan Vlašimsky (1861-1942)
Jan Vlašimsky je rođen u Češkoj u Všeny 1861. godine, završivši srednju školu, u Pragu je u vojno-glazbenom zavodu učio violinu. U mađarskom gradu Pečuhu zaposlio se kao dirigent orkestra koncertne glazba, gdje se i oženio. U Viroviticu dolazi Vlašimsky 1886. godine kao 25-godišnjak na natječaj za novog kapelnika Društva za promicanje glazbe (danas Gradska glazba) i učitelja guslanja. Od tada pa idućih 50 godina sav glazbeni život Virovitice vezan je za njegov rad. Pola stoljeća bio je kapelnik Društva za promicanje glazbe, od 1890. do 1919. godine bio je zborovođa HPD-a Rodoljub, vodio je tamburaški orkestar HTD-a Sloga i kasnije tamburaško društvo Mladost, a povremeno je ravnao i drugim pjevačkim zborovima, tamburaškim i gudačkim orkestrima. Uz to bio je nadareni glazbeni pedagog i učitelj. Zahvaljujući njegovu radu Virovitica je 1883. godine dobila jednu od najstarijih glazbenih škola na hrvatskom sjeveru. Osobito je bila popularna škola violine, ali su se učili i drugi instrumenti, glasovir, harmonika, violončelo, tambure. U njegovo vrijeme Virovitica je imala nekoliko dobrih gudačkih i tamburaških orkestara. Vlašimsky je za sobom ostavio i brojne skladbe, jer je za sve virovitičke glazbene orkestre i zborove marljivo skladao, po uzoru na Ivana pl. Zajca.
Kamilo Kolb (1887-1965)
Skladatelj orguljaš, zborovođa, glazbeni kritičar, publicist. Rodio se u Okučanima, a veći dio života proveo u Virovitici. Postao je svećenikom i mladu misu služio 1909. godine u Orahovici. Službovao je u Iloku, Našicama, Osijeku, a posljednjih godina života i u Virovitici. Skladao je 1210 skladbi, 3 oratorija, 50 misa i mnogo popjevaka. Od 1945. do 1950. bio u zatvoru u Staroj Gradiški.
Miroslav Feldman (1899-1976)
Književnik, rođen u Virovitici. Medicinu studirao u Zagrebu i Beču. Radio kao liječnik u Virovitici, Osijeku, Sarajevu, ali i u zbjegovima 1944. godine u El Shattu i El Khatabi. Poznate su mu psihološke drame: Vožnja, Gđa Dor, Profesor Žic, doći će dan. Još u Beču kao student objavio je zbirku Iz sunca, zatim Arhipelag snova, a poslije je, pod utjecajem Drugog svjetskog rata, pisao i ratnu poeziju. Najpoznatije su mu drame Zec i Iz mraka (drama Zec često je bila zabranjivana).
Franjo Fuis (1908-1943)
Franjo Martin Fuis (pseudonim Fra Ma Fu), hrvatski novinar i pisac (Golo Brdo kraj Virovitice, 14. XI. 1908 – Plitvice, 10. X. 1943). Prekinuvši 1921. školovanje u Virovitici, pridružio se cirkuskoj družini i s njom obišao Bugarsku, Tursku i Grčku. U Ratnoj mornarici od 1927., završio pilotsku školu u Divuljama i radiotelegrafski tečaj u Šibeniku. Napustio vojsku i od 1934. bavio se novinarstvom u Novostima. Jedan od najpoznatijih hrvatskih reportera 1930-ih. Prerušavao se u skitnicu, proputovao biciklom cijelu Hrvatsku, obilazio najudaljenije jadranske otoke. Posebno su ostale zapažene njegove socijalne reportaže o zagrebačkoj sirotinji i podzemlju u serijama Niz strminu bijede (1935) i Hotel Slama (1937). Reportaže ilustrirao fotografijama koje je sam snimao. Zbog njihove izražajnosti i originalnosti, jedan je od začetnika moderne reporterske fotografije u nas. Pjesme i pripovijetke objavljivao u mnogobrojnim listovima i časopisima: Hrvatskom radiši (1929), Kulisi (193l–34), Svijetu (1932., 1936), Novostima (1934–4l), Mickey stripu (1938–40) i dr. Kao scenarist stripova u Novostima, Oku i Mickey stripu, stvarao zajedno s A. Maurovićem neke od najljepših stranica hrvatskog stripa. God. 1941. dovršio dramu U ime čovječanstva, koja će biti pronađena nakon mnogo godina i praizvedena 1979. u zagrebačkom HNK-u pod naslovom Život na dražbi. Objavio knjige: Tajna svjetionika svetoga Luke (1934), Barek iz Šestina (1943), Moja Trešnjevka (1943), a posmrtno mu je 1953. objavljena knjiga Podzemni Zagreb i druge reportaže (1934–43). Poginuo prilikom zrakoplovnog preleta Plitvičkih jezera u pomalo nerazjašnjenim okolnostima.
Franjo Paulik (1921-1995)
Hrvatski operni pjevač, tenor; solist zagrebačke Opere. Rodio se u Virovitici. Glazbenu karijeru započeo 1941. u Zagrebu. Najpoznatije su mu uloge: Vašek u Prodanoj nevjesti, Herod u Salomi, Šujski u Borisu Godunovu, Sokolović u Nikoli Šubiću Zrinskom i mnoge druge. Nastupao je na mnogim europskim opernim pozornicama, osobito u ulozi Vašeka i Šujskog.
Stjepan Trick (1897-1990)
Slikarstvo je studirao na zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i obrt 1915./19. kod nastavnika slikara F. Kovačevića, B. Csikosa. Lj. Babića…Potom izabire nastavničko radno mjesto u Virovitici, a vlastiti slikarski rad stavlja u drugi plan. Već 1962. god. potpuno prestaje sa slikarskom aktivnošću. U nevelikom opusu ulja, akvarela i crteža očituje se stilska ujednačenost u maniri klasičnog likovnog izraza s naglašenim karakteristikama vlastitog stila.
Nikola Trick (1926-1984)
Diplomirao slikarstvo na ALU u Zagrebu 1953. god. Kraće se vrijeme bavio pedagoškim radom, a od 1960. se potpuno posvetio slikarstvu (ulja, pasteli i crteži). Dinamiku njegovog likovnog stila diktirale su različite tehnike, ali i teme. Nikla Trick je bio slikar naročitih virovitičkih veduta, krajolika i izvanredni portretist.
Teodor Trick
Rođen je u Virovitici 1930. Diplomirao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu 1954. cijeli radni vijek proveo je kao prosvjetni radnik, ali se istovremeno bavio i primijenjenim karakterom likovnih umjetnosti. Slikarstvom se intenzivnije bavi nakon umirovljenja. Odan je tehnici pastela kojom stvara osebujne kompozicije krajolika, veduta i žanra. Virovitički fundus likovnog stvaralaštva 20.st. znatno je obogaćen 1982. donacijom književnika Branimira Glumca, a smještena je u okviru stalne postave Gradskog muzeja. Zbirka sadrži 120 grafika, crteža, slika i skulptura pretežno hrvatskih eminentnih autora iz gotovo svih stilskih usmjerenja hrvatske umjetnosti 20.st. Gradski muzej je od svog osnutka 1953. do svog osnutka 1953. do danas uspio također stvoriti bogatu i raznorodnu zbirku slika (preko stotinu radova) koja se i dalje povećava.