Završio pilot projekt „kuhinjskih drobilica“: Virovitica prva u Hrvatskoj započela s usitnjavanjem hrane u kuhinjskim sudoperima

Otpad od hrane čini značajan dio miješanog otpada i predstavlja ozbiljan izazov današnjice. Na području Virovitice i gravitirajućih susjednih općina godišnje nastane više od 4 000 tona otpada od hrane te ostalog biorazgradivog otpada, a većina završi na Gradskom odlagalištu Virovitica.

Kako bi riješili ovaj problem, Grad Virovitica pokrenuo je pilot projekt smanjenja nastanka biootpada i time postao prvi u Hrvatskoj koji isti nastoji smanjiti uz pomoć „mini drobilica“, a rezultati provedbe projekta predstavljeni su danas (ponedjeljak) na završnoj konferenciji u Gradskoj upravi Virovitica.

Partneri na projektu vrijednom 59 635 eura su Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji provodi istraživanja i obrazovanje u području zaštite okoliša, FLORA VTC d.o.o. Virovitica, tvrtka koja se bavi gospodarenjem otpadom, i Virkom d.o.o. Virovitica, koji je zadužen za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.

Podsjetimo, riječ je o instalaciji uređaja za usitnjavanje hrane i ostalog biootpada u kuhinjskim sudoperima jedne zgrade u Pejačevićevoj ulici, dok je druga stambena jedinica služila kao nulto stanje za usporedbu rezultata koji su, prema riječima upravitelja tvrtke FLORA VTC Vlade Šuška, iznad svih očekivanja.

Rezultati su toliko dobri da bismo mogli sumnjati u njih – našalio se Šušak te nastavio – Uzorak je bio relativno malen, svega 25 sudionika, ali svaki pomak u gospodarenju otpadom, naročito biorazgradivim otpadom, strašan je uspjeh. Počevši od smanjenja troškova odvoza otpada, smanjenja troškova na odlagalištu te smanjenja emisije plinova na odlagalištu, ova mjera svim korisnicima drobilica olakšava postupanje s biorazgradivim otpadom. Pojednostavljeno – manji su troškovi, nema vrećica i nema čestih šetnji do smeđe kante – objašnjava nam upravitelj tvrtke FLORA VTC Vlado Šušak.

Grad Virovitica bio je zadužen za pripremanje troškovnika i ostalih materijala potrebnih za provođenje pilot projekta, a potom i za stupanje u komunikaciju s Fondom za zaštitu okoliša.

U Fondu smo dobili odobrenje za sufinanciranje od 40 posto, dok je Grad Virovitica sufinancirao preostalih 60 posto. Jedan od važnijih ciljeva čitavog projekta, uz smanjenje količine otpada, jest suradanja našeg grada i lokalne samouprave sa znanstvenim institucijama, posebice na onim projektima koji su problematični i koji predstavljaju trošak – rekao je gradonačelnik Kirin i dodao – Problem otpada nije od jučer. S obzirom na današnji način života, velike količine i sveprisutni konzumerizam koji vlada u društvu, želimo dati smjernice ne samo Virovitičanima, već i cijeloj Hrvatskoj kako smanjiti količine otpada i kako odgovorno gospodariti istim. Drobilice su jedno od kvalitetnijih rješenja tog problema – istaknuo je Kirin.

Zadovoljstvo uspješnom suradnjom između Grada Virovitice i zagrebačkog Geotehničkog fakulteta u rješavanju problema stvaranja otpada izrazio je i dekan Geotehničkog fakulteta prof. dr. Hrvoje Meaški.

Posljednjih 10-ak godina Geotehnički fakultet stavlja fokus na inženjerstvo okoliša, a ova suradnja najbolji je način da naša rješenja i edukacije provedemo u praksu, zajedno sa svima koji to zatraže ili koji žele surađivati. U ovom slučaju, Grad Virovitica i gradonačelnik Ivica Kirin iskazali su želju za jednom takvom suradnjom i nadamo se da će ovi izvrsni rezultati biti smjernica kako se isto može danas-sutra implementirati na razini čitave Hrvatske – ističe dekan Geotehničkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Hrvoje Meaški.

LJUSKE, KOSTI, TALOG KAVE

Stanari pokusne zgrade u Pejačevićevoj ulici posljednjih 6 mjeseci u drobilicu su ubacivali ostatke voća, povrća te ostalih namirnica korištenih za pripremu obroka. Drobilica je usitnjavala i ljuske jaja, riblje i kosti od peradi, sitnije kosti ostalih životinja, talog kave te ostatke hrane za životinje. U manjim količinama usitnjene su i krupnije kosti, koštice voća, tjestenina i riža, ljuske luka i kukuruza te kore banane.

Jedna od zadovoljnih korisnica kuhinjskih drobilica je i zamjenica virovitičkog gradonačelnika Vlasta Honjek – Golinac.

Jako smo zadovoljni principom rada drobilice, gotovo da više nemamo komunalnog biotpada i popratnog neugodnog mirisa. Prije svakog ručka, kada završimo s kuhanjem, palimo drobilicu i ubacujemo sve što je dozvoljeno usitnjavati u spomenutom uređaju. Ukoliko bacamo nešto veće, poput jabuke, istu prije samog postupka prepolovimo – objašnjava nam Honjek – Golinac, preporučivši svim građanima, koji su u mogućnosti, da ugrade drobilicu u svoje kućanstvo.

Namirnice zabranjene za propuštanje kroz drobilicu jesu školjke, krakovi rakova, sirove kosti i sl. Uz to, ovaj uređaj za usitnjavanje ne smije biti izložen metalu, staklu, plastici, drvetu ili tekstilu. Razne masti, ulja i kemijska sredstva za čišćenje također se ne smiju propuštati kroz drobilicu.

Kuhinjska drobilica korištena je po sljedećem principu: prvo se pusti hladna voda da teče, potom se uključi uređaj i ubace se ostatci hrane, potiskujući ih u grlo drobilice s priloženim alatom. Po završetku rada, potrebno je ostaviti vodu da teče narednih 10-ak sekundi i isključiti drobilicu.

Uz instalaciju i primjenu kuhinjskih drobilica u domaćinstvu, posljednjih se mjeseci analizirala i kvaliteta otpadnih voda na biopročistaču, odnosno koliko je količina biootpada usitnjenog u stambenoj zgradi, prolazeći kroz sustav odvodnje sve do biopročistača, utjecala na mikroorganizme. Provedena su ukupno 3 mjerenja, po 3 ponavljanja.

U hijerarhiji gospodarenja otpadom najbolje je kada možete spriječiti da isti ne nastane. Pilot projektom ugradnje drobilica na kuhinjski sudoper, otpad koji proizvedete u kućanstvu biva usitnjen i odlazi u otpadne vode, točnije u uređaj za obradu otpadnih voda. Ono što nismo znali jest hoće li će usitnjena hrana negativno utjecati na rad samog uređaja, međutim rezultati pokazuju drugačije. Bilježimo izuzetna smanjenja količine miješanog komunalnog i biootpada – govori profesorica Aleksandra Anić Vučinić sa Studija inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu u Zagrebu.

ŠIRA PRIMJENA KUHINJSKIH DROBILICA

Sudionici ovog pilot projekta nadaju se kako će rezultati zgrade s ugrađenim kuhinjskim drobilicama postati baza za mnoge druge stambene jedinice u Virovitici, a u skoroj budućnosti moguća je i ugradnja istih u obiteljske kuće. Širom implementacijom kuhinjskih drobilica uspostavio bi se kvalitetniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja komunalnim otpadom koji trenutno predstavlja „kamen spoticanja“ stambenim zgradama, ali i ostalim kućanstvima.

Prošle godine na širem virovitičkom području poduzete su propisane mjere u cilju smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada na odlagalištima. Također, nabavljene su i posude za odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada, vrtni komposteri i kapaciteti za kompostiranje. Ipak, specifičan problem zbrinjavanja većeg dijela otpada od hrane ostao je neriješen. Primjerice, ostatci kuhane hrane koji se ne mogu kompostirati, bez problema mogu biti usitnjeni u drobilici.

Sam uređaj stvara svojevrsnu „ovisnost“. Tko god ga jednom uvrsti u svoje domaćinstvo, šanse da će ga maknuti ili jednog dana prestati koristiti su minimalne. Neupitno je da će ova mjera u budućnosti postati naša svakodnevica i da će ju svi korisnici dobro prihvatiti – procjenjuje Vlado Šušak.

Kada bi se spomenute drobilice uvrstile u barem 50 posto kućanstava na području Virovitice, količina miješanog komunalnog otpada bila bi smanjena za 70 kilograma po glavi stanovnika na godišnjoj razini. Virovitica je ovim pilot projektom pokazala kako jedna mala, lokalna zajednica, može pametno riješiti aktualne probleme i izazove današnjice koji su neusporedivo izraženiji u većim gradovima. Budući da je ovaj pristup nov u Hrvatskoj i EU, za širu primjenu kuhinjskih drobilica nužno je detaljnije utvrditi njihov utjecaj na rad UPOV-a.

logo drobilica

(icv.hr, fotografije: M. Bašić, D. Jagarinec, ustupljene fotografije)

Skip to content