Vrijedno knjižno blago krije samostanska knjižnica crkve sv. Roka u Virovitici pa je na inicijativu fra Marka Malovića, župnika i gvardijana, započeta informatizacija, a projekt je podržao i Grad Virovitica.
Virovitica pripada Franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda koja se proteže od Trsata do Subotice. Provincija želi svojim programom CROLIST Franjo prikupiti sve podatke knjiga iz cijele Provincije u jednu bazu podataka, a cilj je omogućiti znanstvenicima pristup knjigama ili skeniranje željenog naslova ma gdje se on nalazio.
– Vrijedna je to baza podataka. Prema nekim pokazateljima i podacima, broj svezaka ovog doista specifičnog knjižnog fonda, koji će u cjelini biti uvršten u bazu podataka, na kraju tog opsežnog posla, bit će blizu broju svezaka Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Prisjetimo se da su samostani kroz povijest bili nositelji duhovne, kulturne i intelektualne stvarnosti, te da kriju vrlo vrijedne i raritetne naslove – kaže Višnja Romaj, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, naglasivši da su sada šesti grad koji se uključio u projekt započet iz knjižnice na Trsatu.
3.000 svezaka blaga
A Virovitica s razlogom može biti ponosna. Knjižnica virovitičkog samostana nastala je sredinom 18. stoljeća, kada se franjevci vraćaju u Viroviticu nakon izgona Turaka, gdje odmah grade samostan i novu crkvu. Prema podacima I. Pejića, samostanska knjižnica ima oko 3.000 svezaka knjižne građe. U fondu se ističe inkunabula, Biblija iz 1495. godine. Uz nju su i knjige iz 16., 17. i 18. stoljeća.
– Budući da su u samostanu postojale filozofska i teološka škola, a uz nju i ljekarna i bolnica, samostanska knjižnica je sukladno tome i izgrađivala svoje fondove. Ne čudi stoga što najbrojnija teološko-filozofska literatura, te pravna i povijesna građa, predstavlja značajan udjel u tom fondu. Tu su i knjige iz područja medicine, ljekarništva, te brojni udžbenici, posebice gramatike, rječnici i leksikoni. Veći dio fonda tiskan je na latinskom jeziku u Veneciji, Beču, Pešti, Pragu i Napulju – dodaje Romaj.
Jedinstven kulturno-povijesni spomenik
Naravno, bogat je fond na hrvatskom jeziku, a tiskan je uglavnom u Zagrebu, Varaždinu i Osijeku. Samostan s knjižnicom i cjelokupno djelovanje franjevaca imali su veliko značenje u gospodarskom, kulturnom i prosvjetnom razvoju ovog dijela Hrvatske, a danas ova knjižnica predstavlja jedinstven kulturno-povijesni spomenik vrijedan za proučavanje života Virovitice i okolnih krajeva od sredine18. st. do danas. Obraditi knjižnu građu virovitičkog samostana i obujmiti ju u zajedničku bazu podataka Provincije ozbiljan je, opsežan i dugotrajan posao. Stoga je u virovitičkom samostanu boravio i stručni tim iz Rijeke u službi mentora ovog izuzetnog projekta.
– Kao ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice otvorena sam za suradnju jer bliska suradnja Knjižnice i Samostana je nužna. Iz naše knjižnice voditeljica Matične službe Silvija Perić sudjeluje u aktivnostima projekta. Smatram da knjižnica i samostan kroz vrijednosti koje nude, svatko sa svog stajališta i na svoj način, imaju što ponuditi čovjeku današnjice, kako je to dobro rekao biskup Škvorčević, istaknuvši da u Virovitici i Hrvatskoj žive ljudi srca i ljudi znanja – zaključila je ravnateljica Romaj.
Knjižnica priredila izložbu Biblija
“Na otvorenju izložbe Biblija, 2009. godine u našoj knjižnici izložena su sva izdanja Biblije koje Knjižnica čuva. Od tridesetak izdanja svakako je privukla pozornost Zlatna Biblija, koju smo dobili na dar od Grada Virovitice. Tom prigodom, među ostalima, gost je bio bivši župnik i gvardijan, fra Robert Perišić, koji je govorio o značenju Biblije s teološkog gledišta, te je pažljivo pokazao tri Biblije koje čuva samostan. Tada je inkunabula, Biblija iz 1495. bila u Gradskoj knjižnici”, objašnjava Romaj.
www.glas-slavojie.hr; Slobodan KADIĆ