Objavljeno:

Podijeli:

Slične objave

Tomislav Tolušić: Hrvatska je najcentraliziranija država Europe

Popularni sadržaj

Nacionalni park Plitvička jezera ima više zaposlenih nego svih pet slavonskih županija, a institucije kao FINA ili HZZO ili HZZ svaka za sebe imaju zaposlenih više nego sve hrvatske županije zajedno

Protekle dvije godine kroz hrvatske medije kontinuirano se provlači teza o prevelikom broju hrvatskih županija i potrebi njihovog ukidanja, odnosno formiranja 5-7 regija (ovisno o trenutačnoj snazi pojedinih političara i njihovim apetitima). Nažalost, osim općenitih fraza i neutemeljenih informacija  o funkcioniranju nečega o čemu većina komentatora zaista nema nikakvog znanja, nitko u protekle dvije godine nije napisao niti jednu konkretnu stvar. Kako bi te nove regije funkcionirale, koje bi ovlasti imale i najvažnije, kakvo bi poboljšanje rezultirale za same građane? Stotine stranica novinskog papira i ogroman internetski prostor potrošen je za manipuliranje činjenicama i omalovažavanje sustava koji funkcionira i uz svu opću hajku časno i odgovorno obavlja svoj posao bez medijske pompe. U svakoj županijskoj upravi, baš kao i u državnoj upravi koja je najmanje 20 puta veća od županijske, rade vrijedni i stručni službenici.

Ako ovoj državi, samim građanima i ovoj Vladi ne trebaju hrvatske županije, pozivamo da ih ukinete. Ionako ste na dobrom putu zahvaljujući svojim nepromišljenim postupcima. Samo ću podsjetiti na jednu očito potpuno nebitnu stvar – a to je što znači županija za prosječnog stanovnika Republike Hrvatske koji se ujutro probudi i krene na posao – ukoliko ga ima. On se vozi na posao županijskom cestom o kojoj u potpunosti vodi brigu županijska uprava. Vodi dijete u osnovu školu koju je izgradila županija i koja u toj školi kupuje i kredu i računala i opremu i plaća struju i grijanje. Ista je situacija ako dijete ide u srednju školu. Ako ste bolesni idete u Dom zdravlja koji je županijski ili kod privatnog liječnika kojemu je koncesiju dala upravo županija. I taj dom zdravlja je izgradila županija ili ga ona obnavlja, plaća režije i vodi brigu o njemu i  jednakom pravu na uslugu  za sve pacijente. Ista je situacija i sa bolnicom i sa vozilima  hitne pomoći koja dođu po bolesnika. Županija puni rezervoar tog vozila, servisira ga, kupuje nova, pronalazi liječnike, stipendira studente medicine, plaća sve troškove rada tog aparata. Ako gradite kuću županija vam izdaje dozvolu.  Da bi  uopće mogli nešto graditi na nekoj parceli, ona mora biti prostorno i  planski uređena, a to opet radi županija. Kad imate socijalnih problema odlazite u Centar za socijalnu skrb kojemu je osnivač županija. Županije su osnivači kazališta, muzeja, kulturnih centara i svega što život čini kvalitetnijim i u kulturnom i društvenom smislu. Briga o poduzetnicima, o radu udruga, suradnja sa vjerskim zajednicama, briga o razvoju turizma (županija je osnivač turističkih zajednica), o zaštiti prirode i okoliša i velik broj drugih projekata i programa koji  nisu zakonom propisani, postoje i čine lokalnu zajednicu vrijednom upravo zbog potpore županije. To je mali dio onoga što rade hrvatske županije. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

I ono na što posebno želimo upozoriti su EU fondovi. Preko 1300 EU projekata su do sada provele hrvatske županije uz pomoć svojih razvojnih agencija. Danas u hrvatske županije najpripremljenije institucije za privlačenje tog novca iz Europske unije. Ne ministarstva i 184 agencije nego hrvatske županije. U županije  dolazi i seljak za ruralni razvoj i poduzetnik za strukturni fond, ali svaka općina, škola, zdravstvena ustanova ili udruge civilnog društva dolaze također tražiti potporu od županija. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

Da li ima i loših poteza, poslovnih promašaja i politički loših rješenja u hrvatskim županijama? Vjerujemo da ima kao što ima u svakom sustavu. No, to je nešto što se treba mijenjati, spriječiti i jasno sankcionirati. Imamo sreću da je takvih slučajeva puno manje nego u bilo kojem ministarstvu, državnoj agenciji ili bilo čime što je povezano sa državom. Ipak to ne smije biti opravdanje.

Studije i istraživanja raznih ekonomskih instituta i sličnih tijela pokazuju ono što Zajednica županija kao i Udruga općina i Udruga gradova Republike Hrvatske govore već godinama, a to je da je Hrvatska najcentraliziranija država u Europi i da Vlada čini apsolutno sve da potpuno upropasti lokalnu i regionalnu samoupravu u Hrvatskoj suprotno svim pravilima supsidijarnosti.
Najrazvijenije europske države u Europi su upravo one koje su se najviše decentralizirale, znači prenijele maksimalne ovlasti na lokalnu razinu, najbliže svojim građanima. Prenijele su ovlasti i financijska sredstva na upravljanje upravo svojim građanima. Građanima koje se u velikim najavama hrvatske teritorijalne reforme uopće ne spominje. Međutim i dalje je 20 županija očito previše.

Po broju lokalnih jedinica Hrvatska je trenutačno u sredini, ako ju uspoređujemo sa europskim prosjekom. Ali naravno, koga to zanima kad imamo državu sa najviše ministarstava u Europi, sa najvećim brojem agencija za čije zaposlenike ne smijete niti znati niti pitati. Imamo državu koja je na samom začelju u povlačenju sredstava iz EU fondova u Europi, sa stalnim gospodarskim padom, ali sa najviše političkih stranaka. O broju iseljenog stanovništva ne želimo niti govoriti. U toj državi rijetko nalazimo na ministre koji imaju potrebu i želju probleme koji su gorući rješavati u zajedničkom partnerskom dijalogu sa načelnicima, gradonačelnicima i županima.

U 20 hrvatskih županijskih uprava radi 1917 stalno zaposlenih službenika koji obavljaju poslove za cijeli teritorij Republike Hrvatske. U središnjem državnom aparatu ima oko 2100 zapisničara, ali pretpostavljamo da njih nije potrebno ukinuti. Dakle, svih županijskih službenika je manje nego što ih ima na primjer Ministarstvo poljoprivrede koje je zbog svoje nesposobnosti potratilo 33 milijuna europskog novca iz europskog fonda za ruralni razvoj iz kojeg Hrvatska nije povukla sredstva. Kako trenutačno stoje stvari još 333 milijuna eura za ovu godinu ćemo baciti kroz prozor. Ali u Hrvatskoj je to normalno jer je najbolje rješenje za sve takve probleme ukidanje 20 županija.

Ministar uprave u Hrvatskoj je profesor matematike i informatike. Nije ministar znanosti, nije ministar financija (tamo bi se matematika možda i uklopila), on je ministar uprave. Ministar koji se u tri godine mandata nije sastao sa čelnicima lokalne i regionalne samouprave, čelnicima sustava kojem je on na čelu, i pokušao pronaći neki bolji sustav funkcioniranja, ako je ovaj već toliko loš. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

Imamo 184 državne institucije u kojima je zaposleno 22.000 ljudi koji, siguran sam, isto tako časno i odgovorno obavljaju svoj posao. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

Na primjer Državna institucija Hrvatski registar brodova ima više zaposlenih od Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije zajedno i iako hrvatski registar brodova obavlja bitan posao, za stanovnike ove dvije slavonske županije to nema apsolutno nikakve koristi i smisla. Osim ako će hrvatski registar brodova voditi brigu o srednjoj školi u Pleternici ili ambulanti Doma zdravlja u Vaškoj. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

Usput, Institut za etnologiju i folkloristiku također po broju zaposlenih  (46) vodi u odnosu na Požeško-slavonsku (44) i Virovitičko-podravsku županiju (42). A vjerujte mi, nije baš bitan za svakodnevni život stanovnika ove dvije županije. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše. Nabrajanje možemo nastaviti u nedogled.  Institut za jadranske kulture i melioraciju krša ima više zaposlenih od Šibensko-kninske županije, Hrvatski hidrografski institut ima više zaposlenih od na primjer  Međimurske županije. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

Nacionalni park Plitvička jezera ima više zaposlenih nego svih pet slavonskih županija, a institucije kao FINA ili HZZO ili HZZ (ili koja god druga slična kratica) svaka za sebe imaju zaposlenih više nego sve hrvatske županije zajedno. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše.

Da li je 20 županija u Hrvatskoj previše? Smatram da nije. Ali to je jednako stručan odgovor kao i teorija da ih treba 5 ili 7. Bez podloge, bez argumenata, bez pokazatelja što i kako, kada se stvari promijene te  kako ih uopće promijeniti, koliko obveza i novca dati i kome uzeti  – sve je to samo način da se u javnom prostoru skupljaju jeftini politički bodovi. Jesmo za promjenu, ali nikako za promjenu samo radi nje same.

U normalnim državama (a to Hrvatska nije) naprave se stručne analize i nekoliko prijedloga rješenja pa se izabere najbolje. Uprava nije matematika i puko zbrajanje ne može biti osnova ozbiljne reforme samouprave.  Uprava je složena jednadžba sa puno nepoznanica i to  bi ministar matematičar trebao znati. Barem to. Kao i to da je nemoguće reformirati samo dio samouprave bez da se reformira cijeli sustav dakle kompletnu državnu upravu i lokalnu i regionalnu samoupravu.

Do izrade neke od takvih analiza pozivam sve one koje zanima rad županijske uprave i župana da jedan dan ili tjedan provedu u nekoj od hrvatskih županijskih uprava pa  onda donesu svoj sud o tome da li je 20 županija previše ili premalo. U Virovitičko-podravsku ste uvijek dobro došli, u bilo kojem trenutku.  To se naravno odnosi i na građana i na novinare i na istraživače. Dođite i sami se  uvjerite da li su županije mjesta za uhljebe ili institucije koje časno i odgovorno služe svojim građanima.  (vpz.hr 11.2.2015.)

Skip to content