Tomislav Sokol, zastupnik u EU parlamentu, u Virovitici organizirao konferenciju: “Uz pomoć koncepta pametnih sela možemo zadržati mlade u ruralnim područjima”

Objavljeno:

Podijeli:

Popularni sadržaj

U organizaciji Virovitičko-podravske županije i Ureda zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola u Virovitici je održana konferencija „Pametna sela – EU koncept razvitka ruralnih područja“. Cilj je bio predstaviti mogućnosti koje pruža koncept pametnog sela kao odrednice strateškog razvoja za ruralna područja u Republici Hrvatskoj.

Kako je istaknuto, riječ je o aktualnoj temi kojoj se na razini Europe posvećuje sve više pozornosti s ekonomskog, demografskog i ekološkog aspekta. Iznimka nije ni Hrvatska, posebice uzimajući u obzir prirodna bogatstva kojima obiluje, njezin gospodarski potencijal i probleme depopulacije ruralnih područja s kojima je već godinama suočena.

Sudionicima se na početku obratio župan virovitičko-podravski Igor Andrović koji je istaknuo zadovoljstvo što se konferencija održava u Virovitici i VPŽ.

Ovo je aktualna tema o kojoj je važno govoriti, pogotovo u današnje vrijeme kada bilježimo odlazak mladih iz ruralnih područja, a s druge strane možemo reći da imamo nikad veća ulaganja u ruralna područja kroz razne projekte. Virovitičko-podravska županija je do sada dosta učinila po pitanju digitalizacije i inovacija, ali i u ulaganju u osnovnu infrastrukturu kako bi ljudi ostali živjeti na ruralnim područjima i tamo širili svoje obitelji. Na području VPŽ je proteklih godina izgrađeno 11 novih vrtića, a u najavi su još tri nova, tako da neće biti općine ili grada na našem području koji neće imati svoj vrtić, što je sigurno poticaj za ostanak mladih obitelji. Izgradili smo nekoliko novih osnovnih škola, matičnih i područnih u manjim mjestima. Na taj način želimo osigurati djeci u ruralnom području jednake uvjete kakve imaju djeca u gradovima – istaknuo je župan Igor Andrović te istaknuo kako se kontinuirano ulaže u sustave navodnjavanja kako bi poljoprivreda na ovom području bila dohodovnija.

U planu imamo izgraditi Centar za pametnu poljoprivredu koji bi upravo sa svojim inovativnim digitalnim rješenjima, skeniranjem, dronovima, kao i preporukama za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredu učinio što konkurentnijom na području naše županije. Na kraju krajeva i Tehnološko-inovacijski centar koji smo otvorili ovdje isto je jedan inovacijski centar koji kroz inovativna istraživanja pomaže našim poljoprivrednicima u poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji meda i ljekovitog bilja da budu što konkurentniji na tržištu. Sve ovo što sam nabrojao su to većinom projekti Europske unije koji su upravo usmjereni na jačanje infrastrukture na području naše županije, a ako izuzmemo grad Viroviticu, većina naše županije spada pod ruralno područje. Značajan projekt koji provodimo je projekt širokopojasnog interneta za osam općina istočne županije vrijedan 50 milijuna kuna kojim će stanovništvo tog područja dobiti brzi internet – rekao je Andrović.

Ravnatelj Uprave za regionalni razvoj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Ivan Bota rekao je kako se Ministarstvo trudi približiti konceptu pametnih sela.

Tu su razni programi, poput onog za potpomognuta područja, za podršku regionalnom razvoju, Slavoniji, Baranji i Srijemu. Kada govorimo o ravnomjernom regionalnome razvoju potrebna je dosljedna komunikacija, nije dovoljno da samo mi iz Ministarstva napravimo nekakav program, jako je bitan input s lokalne i regionalne razine. Iz Virovitičko-podravske županije stvarno imamo jako dobar input i rezultat tome su i ovi projekti o kojima je govorio župan. Naravno, u planu imamo brojne programe kako bi se u budućnosti još više približili novom konceptu pametnih sela. Kreirali smo u sklopu buduće financijske perspektive ITP program, odnosno Integrirani teritorijalni programa vrijedan 14 milijardi kuna, od kojih je 3,5 milijardi namijenjeno potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. To je paket koji je izdvojen baš za ta područja u sklopu kojega će se moći financirati ili sufinancirati projekti komunalne infrastrukture – rekao je Bota istaknuvši važnost prometne povezanosti.

Ako nemate dobru prometnu povezanost i ako ne možete brzo komunicirati s drugim većim gradovima, onda je teško da će netko na selu ostati živjeti, da će ostati proizvoditi, ako mu je potrebno puno duže da ili dođe na posao ili da plasira svoj proizvod ili uslugu. Također, imamo jedan program koji nije striktno vezan za ruralna područja, ali ih uključuje. To su ITU gradovi. Novost je da je Virovitica po novom financijskom području ITU središte, a u svoje urbano područje integrirala je Lukač i Suhopolje. I na taj način doprinosimo konceptu pametnih sela tako da se mjere, programi i aktivnosti koji su „rezervirani“ za veća urbana područja približe i manjim sredinama, odnosno ruralnim sredinama – rekao je Bota.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naglasio je kako je poljoprivreda usko povezana sa selom.

To je životna nit koja je neraskidiva i u tom pogledu svi smo posvećeni u ulaganje u poljoprivredu, koje je i ulaganje u ruralno područje. Naše LAG-ove koji pokrivaju preko 90 posto područja Republike Hrvatske, imamo ih preko 50, akreditiramo kroz Programsko razdoblje no oni kroz svoje razvoje strategije ne mogu obuhvatiti sve investicije, sva ulaganja i sve strateške ciljeve koji su potrebni. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede kroz Program ruralnog razvoja, ali i Ministarstva regionalnog razvoja, dopunio financijska sredstva kako bi se strateškim pristupom ulagalo u ruralni prostor – rekao je Majdak te naglasio kako se mladi na selu trebaju na pametniji način zadržati.

Ulaganja u lokalnu infrastrukturu, komunalnu, društvenu, ulaganje u strateške projekte koje kao svijetli primjer osmišljava i provodi Virovitičko-podravska županija u posljednjih 10,15 godina su pravi put kako, prije svega, osigurati radna mjesta u ruralnom prostoru, u hrvatskim selima i s druge strane siguran dom. Vjerujem da će takvo promišljanje slijediti i druge jedinice regionalne i lokalne samouprave jer ćemo samo tako zadržati mlade u ruralnom prostoru, na području koje u mnogim segmentima nije konkurentno urbanim područjima, odnosno gradovima. S toga su i ova, što je već spomenuto, ulaganja u vrtiće i druge vidove društvene infrastrukture važna. Sada slijedi borba za radna mjesta, pozivam LAG-ove, jedinice lokalne samouprave i županije da izađu iz okvira onih svojih uobičajenih promišljanja na razini lokalne strategije i da se bore za radna mjesta na način da to budu upravo ono što promiče Virovitičko-podravska županija: radna mjesta u preradi, priključenje na sustave navodnjavanja te da se na taj način osigura ostanak stanovnika na ovom području – rekao je Majdak.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica putem video poruke istaknula je kako je izuzetno važna rasprava o pametnim selima kao europskom konceptu razvoja ruralnih područja.

Svima nam je jako važno da se svi dionici Hrvatske uključe i ostvare najveću moguću dobit iz ovog i drugih europskih projekata. Naša ruralna područja suočavaju se s ogromnim demografskim izazovima. Svjesni smo činjenice da u selima i ruralnim područjima ostaje samo starije stanovništvo i da se u njima rađa, nažalost, sve manje djece. Znamo kako su ta područja često slabije povezana, a usluge su teže dostupne i zato smo usvojili dugoročnu viziju za ruralna područja. Kako bismo ostvarili puni potencijal ruralnih područja potrebno je okupiti sve naše politike od poljoprivredne preko kohezijske do socijalne i zdravstvene. Želimo li ruralna područja učiniti privlačnima i dinamičnima, moramo iskoristiti mogućnosti koje pružaju zelena i digitalna tranzicija na europskoj razini, ali uzeti u obzir i iskustva koja smo stekli u pandemiji Covida 19 – rekla je Šuica te naglasila kako je vrijednost dugoročne vizije za ruralna područja u sveobuhvatnom pristupu koji uključuje više različitih sektora.

Konkretan način na koji se može početi raditi i provoditi ova vizija je kroz ruralni pakt koji okuplja dionike sa svih razina odlučivanja, od lokalne, preko nacionalne do europske, kao i ostale relevantne dionike poput organizacija civilnog društva. Jedino kroz sinergiju svih ovih dionika, različitih politika i lokalnih mjera, možemo napraviti pravi iskorak za dobrobit ruralnih zajednica u Europi, ali i u Hrvatskoj. Kao praktičnu pomoć ove godine Europska komisija će izdati vodič o kombiniranju fondova Europske Unije za projekte revitalizacije ruralnih područja. Na taj ćemo način olakšati snalaženje po pitanju europskih fondova i jasnije pokazati koja su sve sredstva na raspolaganju za projekte u ruralnim područjima. Tu govorimo o sredstvima iz poljoprivrednih, ali i ostalih fondova, jer sredstva nisu samo dostupna kroz fond za ruralni razvoj nego i kroz brojne druge programe Europske unije kao što je primjerice Europski fond za regionalni razvoj – rekla je Šuica.

Potom je riječ preuzeo zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol koji je ukazao na mnoge mogućnosti koje koncept pametnih sela pruža za revitalizaciju i razvoj ruralnih područja.

Zbog nedostatka prometne povezanosti, nedovoljno razvijene zdravstvene i obrazovne infrastrukture, nepostojanja raznolikih mogućnosti zapošljavanja i ograničene dostupnosti usluga, ruralna područja manje su atraktivna za život i rad od onih gradskih. Da bismo uspješno odgovorili na glavne trendove i izazove koji proizlaze iz globalizacije, urbanizacije i starenja stanovništva potrebne su nam posebne politike i mjere prilagođene upravo ruralnim područjima. Iz tog razloga, od početka svog mandata u Europskom parlamentu, zagovaram inicijativu pametnih sela koja se na europskoj razini pojavila pred nekoliko godina, a kojoj je cilj gospodarska i demografska revitalizacija ruralnih područja uz pomoć digitalnih tehnologija. Dakle naglasak je na ulaganja u digitalne tehnologije, dostupnost širokopojasnog interneta, razvoj poslovanja, posebno visoko dohodovne poljoprivrede, obrazovanja i zdravstva, a to je sve ono što se može financirati sredstvima Europske unije, naročito sredstvima kohezijske politike – rekao je Sokol.

Trend opadanja broja stanovnika možemo spriječiti isključivo podizanjem kvalitete života u ruralnim područjima te omogućavanjem jednakih prilika za ispunjenje vlastitih potencijala. Razvijena infrastruktura i dostupnost usluga posebice su važni čimbenici za izjednačavanje mogućnosti mladih u ruralnim područjima s ciljem dostupnosti svih usluga koje mladi imaju u gradovima – naglasio je Sokol.

Pametna sela su direktno povezana s radom zastupnika Sokola u Europskom parlamentu, gdje je član Odbora za regionalni razvoj (REGI), ali i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za Ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages).

Uz privatne investicije, europska sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima ključna su za demografsku revitalizaciju ruralnih područja. Pred nama je zadatak da napravimo cjeloviti okvir kojim ćemo omogućiti da ljudi, a naročito naši mladi ostanu na selu. Mladim obiteljima i obiteljima s djecom u ruralnim područjima potrebno je pružiti veće mogućnosti i omogućiti im bolju kvalitetu usluga, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete njihova života. Smatram da uz pomoć koncepta pametnih sela možemo zadržati mlade na selu odnosno u ruralnim područjima – zaključio je Sokol.

Potom je održana panel rasprava na temu „Pametna sela – mogućnosti i dosadašnje prakse u RH“ na kojoj su govorili gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, gradonačelnik Orahovice Saša Rister, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok, načelnik općine Sopje Berislav Androš, ravnateljica Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije (VIDRA) Emina Kovač i voditeljica LAG-a Virovitički prsten Sanja Stubičar.

Konferenciji su nazočili i zamjenica gradonačelnika Virovitice Vlasta Honjek-Golinac, načelnici općina Lukač Đuro Bukvić, Čačinci Alen Jurenac, Gradina Josip Vučemilović-Jurić, Suhopolje Goran Doležal, Zdenci Tomislav Durmić, Crnac Mato Damjan, Špišić Bukovica Hrvoje Miler, zamjenik načelnika općine Pitomača Marin Aragović, pročelnik Upravnog odjela za razvoj Grada Slatine Marin Kokorić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Voćin Simodejan Perić, kao i predstavnici razvojnih agencija i drugih institucija s područja VPŽ.

(www.icv.hr, foto: K. Toplak i M. Bašić)

Skip to content