Povezivanjem sa Zagrebom i sjeverom Hrvatske , Slavoniji se umjetno povećava BDP

Objavljeno:

Podijeli:

Popularni sadržaj

Premda ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić tvrdi da podjelom Hrvatske na dvije statističke regije niti jedan manji prostor u Hrvatskoj ni na koji način neće biti ugrožen, župani slavonskih županija misle drukčije, pa tako i virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić.

Stav je da nova podjela nije u interesu ravnomjernog razvoja jer se onima koji već imaju više od ostalih, a to su grad Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska, pruža mogućnost da dobiju još više sredstava iz EU fondova, još više se razviju i tako samo prodube postojeću razliku između siromašne Slavonije i drugih dijelova Republike Hrvatske.

 

Da su Slavonci u pravu, potvrdila nam je i ravnateljica Razvojne agencije VIDRA Sanja Bošnjak:
– Nova podjela Hrvatske na dvije statističke regije, jadransku i kontinentalnu, nije dobrodošla za područje slavonskih županija niti ostalih koje su pripadale Panonskoj regiji, po prijašnjoj podjeli Hrvatske. Osnovni razlog je u tomu što nam se na taj način, povezivanjem s gradom Zagrebom i sjeverozapadnom Hrvatskom, koji su daleko razvijeniji i imaju veće fiskalne i ljudske kapacitete, umjetno povećava BDP. Stavljeni smo u situaciju da nam treba više sredstava i više stručnjaka kako bismo uopće mogli aplicirati za strukturne fondove Europske unije. Ono što smatramo da posebno nije dobro je način na koji je donesena odluka o takvoj podjeli budući da nisu prethodno održane nikakve javne konzultacije. Opće je poznato da smo ranije imali četiri do pet regija, a što je najvažnije da će Slavonija ostati u jednoj regiji i da su sve slavonske županije to itekako podržavale.

 

Ravnateljica agencije rekla je nekoliko riječi i o projektima koji su trenutno u provedbi:
– Bez obzira što je riječ o statističkoj podjeli, ona nije dobra za ovaj dio Hrvatske, a pogotovo našu županiju jer ne vidim neke velike projekte koje bismo zajedno s drugima u kontinentalnoj regiji mogli imati. Što se tiče postojećih projekata, oni ostaju kakvi jesu. To su projekti županijskog i međužupanijskog karaktera, a manje regionalnog. Regionalni projekti su veliki projekti, veći od 50 milijuna eura, koji se mogu financirati iz kohezijskog fonda. Mi takvih projekata trenutačno nemamo, osim ako će to zaista biti brza cesta, vodovod i kanalizacija, ali onda tu dolazi pitanje građevinskih dozvola i umrežavanja.

 

(www.icv)

Cjelokupan tekst može se pročitati u Virovitičkom listu

 

Skip to content