U organizaciji Državnog arhiva u Virovitici u sklopu ovogodišnjeg Rokova u Gradskom muzeju u Virovitici gradonačelnik Ivica Kirin otvorio je izložbu povodom 780 godina od prvog spomena grada Virovitice koja će biti otvorena do 16. kolovoza. Otvorenje izložbe u koju su nas uvele v.d. ravnateljica Državnog arhiva u Virovitici Dijana Cenger i ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica Mihaela Kulej započelo je čitanjem i duhovitim tumačenjem Kolomanove povelje u interpretaciji Mije Pavelka Mikeša. Posebna zahvala upućena je, osim Gradu Virovitici, i Hrvatskom državnom arhivu čija ravnateljica je Vlatka Lemić posebno pohvalila entuzijazam i rad najmlađeg hrvatskog arhiva uz nadu da će se sa ovako inovativnim i kvalitetnim radom nastaviti i dalje.
O izložbi je govorio i župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić koji je pozvao sve Virovitičane, ali i žitelje cijele županije da dođu i uživaju u bogatoj povijesti našeg grada i županije posebno naznačivši dokument koji govori o tome da je Virovitica još prije 250 godina imala organiziranu zdravstvenu zaštitu i uz Osijek bila najznačajnije zdravstveno središte ovog dijela Hrvatske aludirajući na nečije sulude ideje da Virovitica to nakon 250 godina prestane biti
Posljednje riječi uputio je gradonačelnik Ivica Kirin najavivši da će projekti na kojima se trenutno radi Viroviticu ponovno vratiti na staze stare slave.
Naime 1234. godine herceg Koloman dodijelio je Virovitici status slobodnog kraljevskog grada i to je prvi poznati dokument u kojem se spominje grad Virovitica. Tokom tih 780 godina kroz Viroviticu su prošle brojne vojske i vladali njome razni vladari, ali je uvijek bila značajno središte te se je svojevremeno Virovitička županija prostirala od ovih prostora pa sve do Zemuna odnosno Beograda. O značaju Virovitice govori i podatak da je 26. studenoga 1242. godine, ugarski kralj Bela IV u Virovitici, izado poznatu Zlatnu bulu, kojom je Zagreb dobio status slobodnoga i kraljevskog grada.
U Virovitici je često boravila i kraljica Marija, žena Bele IV. Ona je oko 1247. godine postala vlasnica i protektorica grada. Zato je 26. listopada 1248. godine izdala gradu sličnu povelju kao ranije kralj Koloman II, u kojoj se ponavljaju sva ranija prava i obveze virovitičkih doseljenika, ali i propisuju neke novije norme čiji original će također biti izložen kao i originalni prikaz Virovitice iz 17. stoljeća te brojni drugi značajni dokumenti iz virovitičke povijesti.
Značaj izložbe prepoznalo je Ministarstvo kulture RH koje je za spomenuti izložbu u svom proračunu osiguralo 20.000,00 kuna.
Isprave koje se mogu vidjeti na Izložbi: 1. Isprava kojom herceg Koloman daruje stanovnicima Virovitice prava i povlastice 1234. godine u prijepisu Stolnobiogradskog kaptola. Stolni Biograd, 6. travnja 1356. Ova je isprava bitna za povijest grada Virovitice, jer je to jedan od njezinih najstarijih spomena. Osim toga, u to je već vrijeme veće i značajnije naselje (magna villa) te stoga herceg Koloman njezinim naseljenicima (hospites) podjeljuje sljedeća prava i obveze: 1. Pravo da se dosele i odsele uz zaštitu svoje imovine 2. Stanovnik bez izravnih nasljednika je mogao slobodno raspolagati svojom imovinom 3. Pravo slobodnog biranja gradskog suca kojeg će herceg potvrditi 4. Oslobođenje od davanja podvoza i zalužine banu, osim namirnica za jedan dan na ime dara hercegu 5. Oslobođenje od plaćanja mitnice 6. Obveza da od svake posjedovne jedinice daju četiri mjere (oko 20 denara)
2.Isprava kojom kraljica Marija određuje Virovitici podavanjate potvrđuje međe teritorija koji pripadaju gradu. Zečji otok, 1248.
3. Isprava kojom kralj Matija Korvin potvrđuje darovanje tvrđe i trgovišta Virovitica braći Nikoli i Jakovu Banffyju od Donje Lendave. Beč, 10. ožujka 1488.
4. Isprava kojom kraljica Elizabeta daruje dominikancima crkve Sv. Spasitelja u Virovitici svoje prihode od naseljenika njezine Virovitice (hospites nostri de Vereuche), a koji se sastoje od 20 denara godišnje od svake kuće (porte). Oronaš, 3. srpnja 1290.
5. Svjedočanstvo Ivana, sina Šimuna, suca te ostalih prisegnutih građana grada Virovitice, izdano na zahtjev Andrije, priora pavlinskog samostana sv. Benedikta iz Donje Bukve, kojom poglavarstvo grada Virovitice potvrđuje očitovanje pokojnog Matije, sina pokojnog Tome, suca grada Virovitice, župnika crkve sv. Bartola iz Gornje Bukve, te pokojnog Blaža, sina Franjinog iz Virovitice, župnika crkve sv. Kuzme i Damjana, koji su pavlinskom samostanu oporučno darovali zemlju na prostoru grada Virovitice. Virovitica, 13. siječnja 1464. Ovo je primjerak dobro sačuvane isprave koju izdaje srednjovjekovno poglavarstvo grada Virovitice (iudex iurati ceterique cives et hospites civitatis Wereucze) sa sačuvanim pečatom. Na pečatu grada središnji motiv je prikaz cvijeta.
6. Popis mjesta komorskog okruga Virovitica za 1720. godinu, koji su sastavili Franjo Schmidgrabner, kapetan Daunove pukovnije, i Petar Matija Praegl, komorski upravitelj i tridesetničar. Popis sadrži imena kućegazda za grad Viroviticu i 25 sela virovitičkog okruga. Virovitica, 28. prosinca 1720. 7.Popis i procjena vrijednosti mjesta virovitičkog okruga. Sadrži procjenu vrijednosti te opise grada Virovitice i 21 sela s par napuštenih selišta i pustopoljina. 9. kolovoza 1724. Grad Virovitica nalazi se u ravnici, a naseljava ga čisto katoličko stanovništvo. Župom upravljaju poštovani oci franjevci iz Hrvatske provincije sv. Ladislava. Crkva je više izgrađena od drveta, a manje od cigle. Kuće su ovom gradu, prema domaćem običaju, izgrađene od drveta i šiblja. U središtu grada nalazi se četverokutna kula, kojoj se pristupa s istočne strane i ulazi preko mosta. Ona je okružena vodenim opkopom koji nikada nije presušio, dubok do tri orgija (oko 5,5 metara), a širok 50 koraka (oko 39 metara). Teritorij grada graniči na istoku sa selom Caraffinog vlastelinstva Rezovac (Rehobaz). Kao međaši služe sljedeća drva, započinjući svakako kod mlina…[opis međa teritorija]… Od obradive zemlje ima [grad Virovitica] 1070 rali, za ispašu 100, a za košnju 800 kosaca. Vinograda ima otprilike 1300 kopača na južnoj i sjevernoj strani. Na južnoj strani ima šume za žirovanje oko 250 rali te šumu sa više vrsta drveća i šikarom. […]
8.Izvješće o stanju virovitičke tvrđe, sastavljen prema nalogu grofa Gaisrugga, vrhovnog zapovjednika za Slavoniju i Srijem. Ovo izvješće opisuje tvrđu (castellum) u 11 točaka. Najprije je navedeno kako je gotovo čitava tvrđa izgorjela u požaru 1747. te da je od tada napuštena. Zatim opisuje stanje prostorija te tornja tvrđe. Na kraju opisuje most preko kojeg se ulazi u tvrđu i dvostruka željezna vrata koja se nalaze na mostu i koja se zaključavaju ključem koji je također od željeza. 2. siječnja 1751.
9.Koncept molbe stanovnika Virovitice Mariji Tereziji da ih se zaštiti od samovolje baruna Marka Aleksandra Pejačevića i feudalnih tereta koje im nameće. 1774. godine
10.Prijedlog statuta povlaštenog postolarskog ceha u Virovitici, koji su potpisali virovitički postolari: Ivan Šuprinović, Matija Bedeković i Josip Bogdanović. 1774. godine
11.Prijedlog općih smjernica za uređenje postolarskih obrtnika prema suvremenom sustavu i u skladu s dobrohotnim kraljičinim odlukama. 1774. godine
12. Izvješće Virovitičke županije o broju liječnika na prostoru Virovitičke županije. U njemu se navodi kako županija iz svoje blagajne isplaćuje plaću ranarnicima koji se nalaze samo u Virovitici i Osijeku, kao glavnim mjestima ove županije (loca principalia). Osijek, 5. svibnja 1769.
13. Izvješće plemićkog podsuca Virovitičke županije o stanju trivijalnih škola i učitelja u trgovištu Virovitica. Virovitica, 9. ožujka 1772. 14., 15., i 16. Grafički prikazi opsade i oslobođenja Virovitice od osmanske vlasti.1684. godine