Od 1. siječnja 2023. umirovljenici će moći zadržati svoju i naslijediti 27 posto mirovine supružnika

Objavljeno:

Podijeli:

Popularni sadržaj

Hrvatski će umirovljenici uz zadržavanje vlastite mirovine moći naslijediti i 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika. Nakon dugih pregovora s umirovljeničkim udrugama hrvatska je Vlada dogovorila novi model nasljeđivanja obiteljskih mirovina koji će se početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, piše Večernji list.

Njime će se povećati primanja 291.000 korisnika obiteljskih mirovina 10 do 25 posto. Uz zadržavanje postojećeg modela nasljeđivanja umanjene mirovine preminulog supružnika, uvodi se i primanje dijela mirovine preminulog bračnog partnera uz zadržavanje vlastite mirovine. Oko 136 tisuća postojećih primatelja obiteljskih mirovina nije radilo, odnosno nije steklo uvjete za mirovinu, dok se njih oko 155 tisuća odreklo vlastite mirovine jer im je obiteljska mirovina povoljnija. Obiteljske će mirovine od siječnja iduće godine porasti i jednima i drugima, za što će Vlada za sljedeću godinu osigurati dodatne 1,2 milijarde kuna u državnom proračunu. Obiteljske će mirovine od siječnja iduće godine porasti i jednima i drugima, za što će Vlada za sljedeću godinu osigurati dodatne 1,2 milijarde kuna u državnom proračunu.

Umirovljenicima koji će nastaviti primati naslijeđenu obiteljsku mirovinu ona će se povećati deset posto, sa 70 na 77 posto mirovine preminulog supružnika za osobu koja sama živi u kućanstvu, s 80 na 88 posto za osobu koja živi u dvočlanom kućanstvu te s 90 na 100 posto za osobu koja živi s tri i više članova obitelji. Predlagač zakona, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, procjenjuje da će ta klasična obiteljska mirovina porasti za prosječnih 250 kuna, negdje s 2500 kuna mjesečno na 2750 kuna. Veće povišice očekuju primatelje obiteljskih mirovina koji su stekli pravo na vlastitu mirovinu, ali su je se odrekli jer im je mirovina preminulog supružnika bila povoljnija, čak i uz sadašnje umanjenje od 30 posto. Većinom su to žene. Žene će ubuduće moći zadržati svoju mirovinu i dobiti 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika. Taj drugi dio mirovine preživjeli će supružnik moći primati tek kad navrši 65 godina i uz uvjet da njegova mirovina nije 80 puta veća od vrijednosti mirovine za jednu godinu staža. U mirovinskom se sustavu ta mjera zove aktualna vrijednost mirovine (AVM) te se njezin iznos određuje dva puta godišnje i trenutačno AVM iznosi 73,13 kuna. Prema njoj, radnik koji sad ode u mirovinu s 40 godina staža ne smije imati manje od 2925 kuna mirovine, a limit za primanje dijela supružnikove mirovine dva je puta veći od tog iznosa. U idućoj godini on će biti 5850,40 kuna, u što je uključena i mirovina drugog stupa. Znači, žena čija je mirovina oko 6000 kuna neće moći dobiti dio suprugove mirovine nakon njegove smrti jer su joj primanja iznad propisanog limita.

Žena koja prima oko 3000 kuna mirovine moći će računati na 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika. U Ministarstvu tvrde da će se taj supružnikov dio mirovine najčešće kretati oko 510 kuna. Na primjer, ako je preminuli supružnik imao 3300 kuna mirovine, njegova obiteljska mirovina iznosi oko 2540 kuna, a 27 posto oko 686 kuna. U tom slučaju udovica koja je do sada primala oko 3000 kuna vlastite mirovine po novom će uz svoju i muževljev dio mirovine dobiti oko 3730 kuna.

Plenkovićeva Vlada tako će ispuniti jedno od važnijih predizbornih obećanja te povećati mirovine za gotovo 300 tisuća umirovljenika mimo uobičajenog usklađivanja mirovina. Uz sindikat i druge umirovljeničke udruge, snažan pečat spomenutom rješenju dao je i saborski zastupnik Silvano Hrelja, koji se priključio saborskoj većini uz uvjet da se dogovori novi model obiteljskih mirovina. Predloženi uvjeti odnosit će se na sve korisnike obiteljskih mirovina, prema općim, ali i prema posebnim propisima. Dio mirovine supružnika određuje se u istom postotku za sve korisnike u iznosu od 27% obiteljske mirovine. On, međutim, ne može biti manji od tri AVM-a, a koji od 1. siječnja 2022. iznosi 219,39 kn, ali zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine ne smije premašiti propisani limit, koji će u idućoj godini biti 5850,40 kn. Dio obiteljske mirovine također će se usklađivati dva puta godišnje, a njegovo primanje ne isključuje mogućnost zapošljavanja. Pri provjeri visine zbroja osobne i dijela obiteljske mirovine uračunava se samo mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja iz RH, a ne i inozemna mirovina.

Neovisno o povećanju obiteljskih mirovina, od iduće će se godine za 1,5 posto povećati i najniža mirovina te za daljnjih 1,5 posto od siječnja 2025. godine, što će se primijeniti na oko 287 tisuća korisnika najniže mirovine. Predlagač procjenjuje da će nova prava povećati izdatke države u idućoj godini za 1,2 milijarde kuna, godinu dana kasnije za 1,47 milijardi, a dvije godine kasnije za 1,7 milijardi kuna, odnosno oko 4,5 milijarde u tri godine.

Ovime se znatno pridonosi poboljšanju i unapređenju položaja najosjetljivijih kategorija umirovljenika te povećanju solidarnosti u mirovinskom sustavu, s relativno visokim obuhvatom korisnika koji će ostvariti povećani mirovinski prihod – navodi predlagač promjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je većim dijelom pripreman dok je resorom upravljao Josip Aladrović.

Zakon će pred Vladom i Saborom braniti novi ministar Marin Piletić. (www.vecernji.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)

Skip to content