U organizaciji Zajednice žena Katarina Zrinski, SOS Telefona i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije u Knjižnici je 25. studenog održana tematska tribina povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.U organizaciji Zajednice žena Katarina Zrinski, SOS Telefona i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije u Knjižnici je 25. studenog održana tematska tribina povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Predavači su bili Iva Petrović, pravnica i Alisa Kosić, soc. radnica iz Obiteljskog centra, Desa Kolesarić iz SOS Telefona i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Vtc. županije, Slavko Kopjar, načelnik Policijske Uprave Virovitičko-podravske, Tomislav Terlecki, predsjednik Prekršajnog suda u Virovitici i Željka Jurić, predsjednica Općinskog suda u Virovitici.
Među mnogim uzvanicima prisutni su bili gradonačelnik Ivica Kirin, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Marija Bajan Prokl i predstavnici medija .
Kao domaćin, ravnateljica Višnja Romaj pozdravila je goste predavače i sve prisutne. Predsjednica Zajednice žena Katarina Zrinski Sanja Kirin vodila je ovu uspješnu, dvosatnu tribinu. Bilo je riječi o ulozi Obiteljskog centra u sprječavanju nasilja u obiteljima i nad ženama, te pomoć centra u savjetovanju, uputama i sl. Bitna uloga je i SOS Telefona u suzbijanju i prevenciji nasilja. Kao nevladina udruga nastoji senzibilizirati javnost o ovom problemu koji postaje javnozdravstveni problem, jer žene žrtve nasilja češće obolijevaju, te pomoći ženama na različite načine.
Osvrnuti se na statistike ili ne, cilj je nasilje u društvu smanjiti na najmanju moguću mjeru, složili su se jučer na tribini. Zadatak je to svih institucija čiji rad treba biti više usklađen. Uložit će se dodatni napori i krenut će se sa projektima: od gradnje prihvatilišta i skloništa za žene žrtve do otvaranja novih radnih mjesta koji će ženama omogućiti i financijsku samostalnost. O zaštiti ugroženih u gradu govorio je gradonačelnik Ivica Kirin koji je napomenuo izradbu socijalne karte grada po kojoj će Grad s posebnom pažnjom brinuti o nemoćnima. To su četiri kategorije: djeca, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i žene žrtve nasilja. Gradonačelnik je istaknuo važnu ulogu medija i društvene osude svih vrsta nasilnog ponašanja.
Još uvijek postoje predrasude da su počinitelji nasilja manje obrazovane osobe, lošeg imovinskog stanja. Što svakako nije točno. Nasilnici su često osobe visoko obrazovane, dobrog imovinskog stanja, ponekad i ugledni članovi društva, što postaje razlog zašto žena žrtva ne prijavi nasilje i ne zatraži pomoć.
Ukoliko primijetimo bilo koji oblik nasilja u našoj okolini dužni smo ga prijaviti bilo kojoj od institucija.
Demokracija je kad je društvo na strani nemoćnih.
(Nela Krznarić, Jasen Platenik)