Lokalna akcijska grupa „Virovitički prsten“ omogućila je svojim članovima sudjelovanje 13. Sajmu proizvoda hrvatskog sela koji je od 11.-13. travnja održan na jezeru Bundek u Zagrebu. Tako su na sajmu sudjelovali:
– OPG Davor Špoljar iz Terezinog polja
– Pčelarstvo Balint iz Virovitice
– KUD Seljačka sloga iz Špišić Bukovice
– OPG Anita Mikac iz Gornjeg Bazja
– Udruga Čuvarice kulturne baštine iz Kladara
Prema riječima prof. dr. sc. Damira Kovačića, profesora na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, „…poljoprivreda gubi na važnosti, ali će i ubuduće biti gospodarska grana koja proizvodi kvalitetnu hranu za prehranu stanovništva i sirovine za potrebe industrije. Zato poljoprivredna politika treba stvoriti uvjete pod kojim će poljoprivreda postati dugoročno održiva. Strateško opredjeljenje seljačke poljoprivrede je proizvodnja posebno vrijednih proizvoda i usluga koja će osigurati njezin opstanak na globalnom tržištu.“
U razmišljanju o sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga sela neizostavno se nameće pitanje o tome da li Republika Hrvatska mora biti ovisna o uvozu pored svih svojih potencijala, je li potrebno da ljudi konzumiraju industrijsku hranu, te ono najvažnije, hoće li naposlijetku nestati većina hrvatskih tradicionalnih vrijednosti. Kao odgovor na ta i slična pitanja nastao je program »Preporod hrvatskog sela« kojeg je s timom izradio prof. dr. sc. Damir Kovačić, a jedan dio programa se odnosi na prehrambene proizvode, proizvode kućne radinosti, proizvode tradicijskih obrta te tradicijska jela i pića. Samo neki od tradicijskih proizvoda koji imaju potencijal da postanu brendovi za svjetsko tržište su slavonski kulen, zagorski puran, dalmatinski pršut, autohtona vina, domaći sirevi, maslinovo ulje s posebnih položaja, dalmatinska i lička janjetina, hrvatska junetina itd.
U duhu svega navedenog, održan je i 13. SAJAM PROIZVODI HRVATSKOG SELA (11.-13.travnja na prostoru jezera Bundek u Zagrebu) u organizaciji Grada Zagreba, tvrtke Agrarno savjetovanje d.o.o. te Klastera Proizvodi hrvatskog sela. Prema broju izlagača i prema ostvarenim rezultatima, upravo je ovaj sajam najznačajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Temeljni ciljevi ove manifestacije ostali su isti tijekom svih godina održavanja, a to su promocija i prodaja proizvoda hrvatskog sela te opskrba potrošača s proizvodima do kojih teže dolaze. Ove godine na sajmu je sudjelovalo oko 350 izlagača, iz svih krajeva Hrvatske, i oko dvadeset i pet tisuća posjetitelja. Sajam je unutar tri dana obuhvaćao prodajne izložbe hrane, pića i suvenira, suhomesnatih proizvoda mliječnih proizvoda, eko proizvoda, vina, voćnih rakija i likera, kruha i slastica, meda i proizvoda od meda, povrće, voće, cvijeće, prerađevine od voća i povrća, ulja, te kušanje i ocjenjivanje istih.
– DOMAĆI SUHOMESNATI PROIZVODI – i dalje najviše privlače pažnju posjetitelja i najviše se prodaju, a najbogatija je ponuda slavonskih delicija: kulen, kulenove seke, slanina, šunka, čvarci itd.
– DOMAĆI SIREVI – nudila se široka paleta domaćih sireva iz svih dijelova Hrvatske, a posebno su bili zanimljivi oni tradicijski poput škripavca, prgice itd.
– MED I OSTALI PČELINJI PROIZVODI – prema vrsti i količini ponude, najveće je upravo izložba meda, a moguće je bilo pronaći i rijetke vrste meda kao što su otočka lavanda, kadulja, naranča itd.
– EKO PROIZVODI – broj certificiranih ekoloških proizvođača raste, pa je tako bila i raznovrsna ponuda proizvoda od soje, ječma te marmelade, kupinovog vina, likera, ljekovitog bilja itd.
– PROIZVODI TRADICIJSKIH OBRTA I KUĆNE RADINOSTI – lepoglavska čipka, šlinga, zlatovez, domaće tkanje itd.
Izvrsna organizacija i ljubazni domaćini omogućili su posjetiteljima i sudionicima puno zabave i druženja, bogatu gastro ponudu te ono najvažnije, u najljepšem duhu prikazali jedan jedinstveni „stol hrvatskih tradicionalnih vrijednosti“ kojeg su zajedno činili svi sudionici manifestacije. Bitno je još istaknuti kako je ovaj sajam u prethodnim godinama pomogao velikom broju proizvođača tradicijskih proizvoda da izađu na tržište i pronađu svoje kupce, te su danas uspješni proizvođači, a to posebno dobiva na važnosti u vrijeme gospodarske krize. Ne manje bitna činjenica je da ovaj sajam kroz upoznavanje djece s tradicijskim proizvodima uspijeva očuvati izvorne hrvatske vrijednosti i za sve buduće generacije.