Da Virovitičani znaju prepoznati dobrog predavača i kvalitetno predavanje najbolji je dokaz bilo predavanje prof. dr. sc. Branka Grisogona o klimatskim promjenama koje je u petak 23. listopada održano u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici. Knjižnica je bila premala, a iz uredskih prostorija vadile su se stolice…
Da Virovitičani znaju prepoznati dobrog predavača i kvalitetno predavanje najbolji je dokaz bilo predavanje prof. dr. sc. Branka Grisogona o klimatskim promjenama koje je u petak 23. listopada održano u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici. Knjižnica je bila premala, a iz uredskih prostorija vadile su se stolice kako bi svi zainteresirani mogli popratiti predavanje koje je osim svojom kvalitetom odisalo i brojnim dosjetkama koje je sve posjetitelje doslovno prikovalo za stolac.
Predavanje pod radnim naslovom ”Klimatske promjene i polarna područja” upozorilo je sve prisutne na probleme vezane uz zagrijavanje našeg planeta, te eventualne posljedice koje to zagrijavanje u budućnosti može prouzročiti.
Iako polarna područja zauzimaju samo oko 15% Zemljine površine, ona podliježu najvećim (Arktik) ili najkontroverznijim (Antarktik) promjenama klime. Smatra se da je utjecaj čovjeka vjerojatno odgovoran (66% pouzdanosti, IPCC2001), ili čak vrlo vjerojatno odgovoran (90% pouzdanosti, IPCC2007) za ustanovljeno globalno zatopljenje;
Pri čemu valja reći da dok je god stanje na Antarktiku donekle stabilno stanje ne Antarktiku postaje sve više zabrinjavajuće.
Arktik se alarmantno brzo topi. Nestaje arktički morski led, topi se zaleđeni dio tundre, raste nivo mora, mijenjaju se flora i fauna, itd. Mada su klimatske projekcije najnesigurnije upravo za polarna područja, koja dobivaju veliki dio topline iz srednjih zemljopisnih širina, vjerojatno je da se Arktik zagrijava 1.5 do 4 puta brze od globalnog prizemnog prosjeka.
Najvjerojatnije tumačenje arktičkog zagrijavanja je tkz. ”polarna amplifikacija”, tj zbog topljenja morskog leda povećava se upijanje sunčeve topline koje prouzroči znatno tamnije more (led se pretvara u tamnije more).
Kako se vrlo malo eksperimenata radi u moru jer su izrazito skupa mi još uvijek ne znamo kolika je šteta do sada učinjena, a posebno zabrinjava efekt koji je pri ovom problemu prisutan a to je činjenica da kada se jednom naruši prirodna ravnoteža tu neravnotežu će biti jako teško zaustaviti mogao bi biti zaključak na kraju 45-minutnog predavanja.
Na kraju treba naglasiti da je prof. dr. sc. Branko Grisogono inače rođen u Virovitici diplomirao je i magistrirao na PMF-u, 1983. i 1987., doktorirao na DRI-UNR, SAD, 1992. Postdoc na Uppsala Sveučilištu, Švedska, 1993-95; izv. prof. 1996. na Stockholm Sveučilištu, Švedska, izv. prof. 1997-2003. Na PMF-u od 2003. god. Od 2007. u zvanju redovitog profesora. U uredničkom odboru časopisa ‘Tellus’ od 12.2002., ‘Meteorol. Atmos. Phys.’ 2008.-2009., gost-urednik ‘Bound-Layer Meteorol.’ i ‘Meteorol. Z.’. Publicirao preko 45 CC radova, citiran preko 440 puta, izdao su-uredničku knjigu (Springer, 2007), udžbenik iz dinamičke meteorologije ((Školska knjiga, Zagreb, 2008), itd…