Gradonačelnik I. Kirin sudjelovao na panel diskusiji u sklopu Foruma Zeleno gospodarstvo – poduzetnički izazovi u energetskoj tranziciji

Forumom Zeleno gospodarstvo – poduzetnički izazovi u energetskoj tranziciji okrunjen je u petak cjelogodišnji projekt Poslovnog dnevnika u kojem se već drugu godinu za redom naglasak stavlja na važnost održivog gospodarstva i zelene tranzicije.

Kroz Zeleno gospodarstvo pomno se prati rad kompanija koje su prepoznale konkurentske prednosti održivog poslovanja.

Misli globalno, djeluj lokalno

Glavni urednik Poslovnog dnevnik Vladimir Nišević na samom početku je naglasio kako je želja projekta bila osim informativne, dodati i edukativnu dimenziju temi zelenog gospodarstva kroz mjesečne priloge i video emisije koje se mogu pogledati na platformama Poslovnog dnevnika. Ovim projektom naglašena je važnost zelene tranzicije kako za Hrvatsku, tako i za Europsku uniju i cijeli svijet.

“Poslovni dnevnik išao je tragom fraze ‘misli globalno, djeluj lokalno’ i probao je djelovati lokalno na ovom tržištu na kojem jesmo i tu naglasiti važnost zelene tranzicije, ne samo za građane, nego i za kompanije, za koje to proces koji je neminovan. Željeli smo biti ti koji će pomoći da kompanije taj proces tranzicije obave što lakše”, kazao je Nišević i najavio kako se projekt nastavlja i iduće godine.

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kazao je kako Fond već dugi niz godina aktivno surađuje sa svim sudionicima zelene tranzicije – od lokalne uprave do poduzetnika. Brojnim projektima i pozivima, uz snažnu potporu resornog ministarstva, svi se potiču na sudjelovanje u zelenoj tranziciji. Nabrojao je cijeli niz mjera, poput solarizacije i gospodarenja otpadom u koje se vrijedno ulaže.

“Kroz ovakve konferencije jako je bitno da se što više educira i da se vidi spoj suradnje institucija, građana i naših poduzetnika”, smatra Balen.

Neophodno je ubrzati energetsku tranziciju

Ravnateljica Uprave za energetiku Kristina Čelić kazala je kako je cilj ubrzati sve aktivnosti vezane uz zelenu i energetsku tranziciju što ovisi o poslovnoj zajednici i prije svega prilikama koje se pružaju.

“Mi smo svjedoci ovih teških vremena u kojima je Vlada premijera Plenkovića i ministar Filipović bili u situaciji kada su morali intervenirati na one utjecaje koji su povezani i izazvani ratom u Ukrajini, a koji su izazvali tektonske poremećaje na tržištima, cijenama i pristupu energetici i ukazali na činjenicu da je neophodno ubrzati energetsku tranziciju prema održivim energentima, ali i smanjiti uvoz i ovisnost o jednom dobavljaču koji je u to vrijeme imao 70 posto udjela na tržištu”, kazala je ravnateljica Uprave za energetiku.

“Dogodili su se poremećaji na tržištu na način da je nedostatak infrastrukture ukazao na slabost u energetskom sektoru i infrastrukturu koja nije dostatna da bi se napravili ti prijelazi prema obnovljivom zelenom gospodarstvu, ali pritom zadržale sve one sigurnosti opskrbe koje su potrebne da ne bi došlo do drugih posljedica kao što je nedostupnost energenata i nacionalnih zaliha koje nisu u funkciji solidarnosti. Sve su to bile aktivnosti koje je kako Europa, tako i Hrvatska morala staviti na stol i organizirati u tim neočekivanim uvjetima”, opisala je Čelić.

Naglasila je kako je za zelenu tranziciju potrebna kvalitetna infrastruktura, a današnja infrastruktura u RH je prema njenom mišljenju pokazuje da je otporna na sve što se u posljednje vrijeme događalo. Navela je brojne pozitivne korake koji su postignuti u zelenoj tranziciji i spomenula kako u ovom trenutku Hrvatska u potpunosti u skladu s europskim zakonodavnim okvirom.

“Krajem lipnja ostvarili smo ono što građani i poduzetnici žele vezano uz samoopskrbu i mogućnosti daljnjeg razvoja energetskih zajednica, a u tome nam je naravno partner Hrvatska elektroprivreda, posebice operatori distribucijskog sustava koji se velikim koracima priključuju u nove solarne elektrane i građanima i poduzetnicima omogućuju da uđu u taj novi svijet samoopskrbe. Tako, osim što se smanjuje cijena, relativno brzo se vraća i investicija”, napominje Čelić.

Primjedba vezana uz samoopskrbu da građani izlaze iz samoopskrbe, Čelić uvjerava, više se neće događati zahvaljujući suradnji s Ministarstvom financija i davanjima koja idu prema porezima građana ukoliko pređu u kategoriju da su isporučili više od onog što su povukli iz mreže – ta energija će biti valorizirana u vrijednosti do nekadašnjih 10 000 kuna (1327,23 eura) i bit će neoporeziva. To je predviđeno do kraja 2025. godine, a najavljeno je da će se i dalje raditi i na adekvatnom sustavu u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

‘Vidi se pozitivan entuzijazam’

Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu ‘Financiranje održivih projekata’ na kojem se su zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost Mirko Budiša, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, direktor Sektora za energetiku u Turbomehanici, Igor Grozdanić i pomoćnik ravnatelja za zaštitu okoliša, sustave upravljanja i poslovne usluge u Končaru Goran Romac raspravljali o tome kako poduzetnici mogu dobiti financijsku podršku za održive projekte, iznosima ulaganja, troškovima pripreme projekta, financijskim benefitima, zakonskim obvezama vezanim uz ESG izvještavanje.

Rast u hrvatskom zelenom gospodarstvu je neosporan, no pred Hrvatskom je još puno posla. Grozdanić kazao je kako je energetska tranzicija počela 90-ih godina prošlog stoljeća, a u Hrvatsku je stigla liberalizacijom tržišta 2007. godine.

“Vidi se koliko kasnimo i naši uspjesi do sad nisu adekvatni prema jednoj Irskoj ili Sloveniji. Reći ću jednu poražavajuću stvar, naš nacionalni energetski klimatski plan kad ga usporedimo sa Slovenijom ipak zaostaje oko nekih stvari. Uočavam da je Slovenija fokusirana na manje projekte, na građane i malo i srednje poduzetništvo, a Hrvatska daje u energetskom planu i strategiji jedno otvoreno igralište gdje se mogu svi igrati. A tamo gdje se mogu svi igrati na kraju ne bude od toga ništa”, komentirao je Grozdanić.

Naveo je kako u Hrvatskoj imamo 428 općina i 127 gradova i većinu ih muči neriješene prostorno-plansko stvari, naveo je i primjer kojem je sam svjedočio.

“Došao sam nedavno u jednu općinu, prekrasna dvorana, vrtić i škola, ali ne možemo staviti solare, jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Škola ima tri vlasnika – općina, županija i država, dok dvorana još nije uvedena u prostorni plan i tako 120 kW zjapi prazno”, opisao je Grozdanić.

No naglašava kako nije sve negativno, već je izuzetno pozitivnim ocijenio povjerenje u hrvatske institucije i u Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti s kojim godinama surađuje.

“Vidi se pozitivan entuzijazam i promišljanje. Dobra je i Uprava za energetiku i Agencija za ugljikovodike. Ima pomaka”, komentirao je Grozdanić.

Očito je da interesa ima

Napredak u zelenom gospodarstvu je očit, no potrebno je nastaviti s radom i napretkom. Budiša vjeruje kako su i poduzetnici lokalne zajednice osvijestile potrebu za energetskom tranzicijom, te da činjenica da interesa ima očita po interesu za natječaje nadležnog fonda govori sama za sebe.

“Ne smijemo zaboraviti da kad govorimo o Hrvatskoj u globalnom kontekstu, moramo se dotaknuti rata u Ukrajini, cijena energenata i inflacije, koji su doveli do tog da se u fokus stavi energetska neovisnost društva, države i gospodarstva. Kad govorimo o poduzetništvu, njihova neovisnost je u principu i pitanje njihove konkurentnosti”, smatra Budiša.

Potvrdio je kako je u početku bilo problema pogotovo s pripremom lokalnih zajednica za ulaganje u energetsku učinkovitost, no sada zajednice znaju koga pitati, te su predloženi projekti sve konkretniji i bolji. Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin komentirao je kako ih je u tom gradu na zelenu tranziciju najviše natjerao energetski šok zbog rata u Ukrajini nakon kojeg su svi preko noći bili prisiljeni promisliti kako smanjiti silne troškove.

Pojasnio je i što su konkretno poduzeli kako bi smanjili troškove: “Postavili smo pet solara na zgradu muzeja, dvorac Pejačević, bolnicu i zgradu Virkoma kako bismo na taj način utjecali na same račune. Moram pak pohvaliti Vladu, jer smo mi jedna od rijetkih europskih zemalja gdje je Vlada na ovaj način sufinancirala električnu energiju i to nas je spasilo.”

Goran Romac iz Končara rekao je kako se ova tvrtka intenzivno bavi zelenim i digitalnim gospodarstvom.

“Končar u svojoj srži poslovanja ima i zeleno i digitalno te sebe vidi kao kredibilnog partnera u europskoj zelenoj tranziciji”, rekao je Romac.

Naglasio je Končarevu vjetroelektranu izgrađenu 2012. godine koja u prosjeku godišnje proizvodi 25 milijuna kWh električne energije. Uz to je dodao kako je Končar već prije više godina pokrenuo liniju green transformatora s ekološki prihvatljivim izolacijskim tekućinama, a u čijoj je proizvodnji dodatno smanjen udio CO2. Sva električna energija koju Končar kupuje također dolazi iz obnovljivih izvora.

Primjeri dobre prakse

Na panelu su se kroz petominutne intervjue predstavili i poduzetnici koji su proveli ‘zelene’ projekte – Ivan Jovičić, voditelj SME prodaje Elektroničkih računa i Nenad Šarančić, direktor Energycom-a. Jovičić je naglasio kako su reakcije njihovih klijenata na inovativan način poslovanja bez trošenja papira pozitivne, jer povećavaju transparentnost i odlično su digitalno rješenje. Šarančić je najavio širenje kapaciteta i kako je važno vjerovati u zelenu energiju i smanjenje emisija ugljičnog dioksida. (poslovni.hr; fotografije: Matija Habljak/PIXSELL)

Skip to content