U sklopu Integriranog razvojnog programa „5 do 12 za Dvorac“ studenti Dizajna s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izradili su idejna rješenja za četiri mosta u Gradskom parku. Dizajnerski koncepti pješačkih mostova proteklog su tjedna predstavljeni javnosti, a građani ih mogu pogledati do kraja mjeseca u Centru za kulturu Virovitica. Suradnja Grada Virovitice i Arhitektonskog fakulteta realizira se posredstvom Panonskog drvnog centra kompetencija. Od 17 ponuđenih rješenja Povjerenstvo će odabrati 4 koja bi trebala biti realizirana u sklopu projekta revitalizacije Gradskog parka.
U nastavku možete doznati na koji su način studenti u projektu izrazili svoje osobne kreacije te kako su spojili tradicionalno s modernim.
Antonio Klasić
Ideja za oblikovanje mosta proizašla je iz želje da se, vezano uz tematiku postava muzeja, simbolički prikaže šuma i nepravilni raspored stabala unutar nje. Rasporedom dasaka i razlikom u njihovim dimenzijama oponaša se nasumičnost i dinamika koja karakterizira prirodu. Element daske se koristi kao dio koji ponavljanjem stvara volumen koji predstavlja zasebno drvo i šumu u isto vrijeme. Zadržavanjem jednakog okomitog razmaka dozvoljava se prozračnost, a razlika u dužini i širini čini cijeli most pomalo organskim. Na taj je način pravilno i nepravilno spojeno u jedno rješenje u kojem se odoje naziru u isto vrijeme.
Mirna Aržić
Ideja za oblikovanje mosta proizlazi iz namjere da se dočara kretanje rijeke Ođenice, s vizualnim doživljajima koji se mogu postići pomoću drva. Ogradu mosta tvore letvice u više redova, različitih visina koje zbog pomaka i međusobnih razmaka stvaraju apstraktan grafizam koji simbolizira sam tok rijeke. Ovako postavljene letvice također utječu i na različite vizure mosta s različitih gledišta te se pronalaženjem postiže poseban osjećaj treptanja. Pod objedinjuje vlastiti grafizam od letvica svjetlije građe s linijskim premazima koji tijekom dana upijaju svjetlo, a noću diskretno isijavaju te tako osvjetljavaju put i ogradu. Grafizam od letvice te linijska rasvjeta doprinose ambijentalnosti i višeslojnim doživljajima, kako preko dana tako i noću.
Matija Batović
Rješenje je proizašlo iz promišljanja o mostu kao prostoru između dva mjesta koji sam po sebi nije mjesto. Ljudi vole stvari koje su veće od njih, koje ih transportiraju iz stvarnosti u prostor koji to nije, a most kao prijelaz između dva mjesta savršen je trenutak za kratkotrajni izlazak iz stvarnosti. Refleksije u ogledalima na podu i ogradama razbijaju čvrstu formu mosta stvarajući distorziju u prostoru koja se poigrava s našom prostornom percepcijom. Ogledala su uslojena u pločice zajedno sa slojem stakla koji je izgreban kiselinom u uzorku točkica kako bi se spriječilo klizanje, ali omogućila providnost.
Đani Lacmanović
Glazbeni most – ideja proizašla iz osvrta na unutarnju postavu muzeja u dvorcu Pejačević, koji objedinjuje tok Virovitičkih vremena od Kelta, preko vjerovanja i glazbe, pa do kasnijeg vijeka zabava i uređenja. Univerzalna ideja bila je dizajn 4 mosta tako da je svaki od njih povezan s određenom pričom iz samog muzeja. Koncept glazbenog mosta jedan je od njih. Svojom nesvjesnom interaktivnošću, on uvodi i ispraća posjetitelje iz jednog svijeta u drugi, ostavljajući u zraku rezonantne tonove nastale prolaskom šetača preko mosta.. Elegantan dizajn ograde i poda, komponiran većinom od jednakih komponenata, podilazi konstrukcijskoj izvedivosti, te na suptilan način objedinjuje dizajnersku intrigantnost s potencijalima izvedbe.
Hana Puljić
Kreativnim oblikovanjem mosta posjetitelje se nastoji upoznati s djelićem velikih umova porijeklom iz Virovitice. Mirko Danijel Bogdanić je jedan od tih umova. Svojim istraživačkim doprinosom poput proučavanja zvijezda i mjerenja geografskih širina i dužina uvelike je utjecao na astronomiju kakvu je poznajemo danas. Njegovu želju za obrazovanjem drugih i avanturističkog i istraživačkog duha potkrepljujemo kroz oblike područja u kojem je djelovao. Kružnice koje se rotiraju oko njihovog centra predstavljaju raznolika nebeska tijela, a također asociraju na geografske širine i dužine. Jednostavnim oblikovanjem dobiva se čistoća. Ovime se asocira na bitnost poticanja obrazovanja te pozitivne svijesti prema njemu i Virovitici kao gradom koji doprinosi razvijanju obrazovanja, kako prije, tako i sada.
Ines Borovac
Mostovi su mjesta koja nam olakšavaju prolaske, ali i odvajaju nas od prirode i često zakidaju za doživljaj okoline preko koje prelazimo. Šetajući se preko mosta prolaznik ima priliku zastati i povezati se s krajolikom. Spuštanjem prolaznika jarku se vraća funkcija boravka i doživljaj mjesta koje je u prošlosti obilovalo raznim sportskim i rekreacijskim aktivnostima poput klizanja, tenisa i ostalih sportova. Korištenjem isključivo horizontalnih i vertikalnih drvenih letvica te pročišćavanjem elemenata most oblikovno ne odvraća pažnju od primarne atrakcije, Dvorca Pejačević, već je integriran u okolinu. Stepenice se mogu koristiti za spuštanje i za zadržavanje, što ukida ideju mosta kao prolaska te mu dodaje novu vrijednost.
Jakov Habjan
Oblikovanjem i razradom ograde mosta nastoji se upoznati posjetitelje parka s ciklusom i životom drva koje se nalazi u njihovom predmetnom okruženju, kao uvod u muzejski postav tematski vezan uz drvo. Ograda mosta od letvica međusobno preklopljenih u mrežu asociraju na krošnju, ali i na korijenje koje je jednako značajno u razvoju stabala, pogotovu u smislu međusobnog komuniciranja. Stabla putem korijenja razmjenjuju informacije o nadolazećim nametnicima, vremenskim dobima, hranu, minerale… Most je zamišljen uz popratni informacijski panel koji će nakon prelaska nadopuniti ili osvijestiti posjetiteljev doživljaj hodanja kroz krošnju uz priču o međuodnosu i životu stabala oko nas.
Anja Kepert
Idejno rješenje tematizira mostove u perivoju dvorca Pejačević kao prostorno-vremenske poveznice između povijesnog srca grada Virovitice i njegovog modernog, urbanog okruženja. Takvim razmatranjem most nadilazi svoju jednostavnu, zadanu funkciju omogućavanja prelaska između dvije točke te umjesto toga postaje svojevrsna crvotočina, forma koja navedeno putovanje pretvara u zanimljivo, doživljajno iskustvo. Cilj projekta baziran je na želji za stvaranjem osjetilno zanimljivog prostora koji ne pripada niti perivoju niti urbanoj okolini, već prostora koji posjeduje vlastitu logiku i estetski izričaj. Dinamična forma unutar koje se isprepliću tradicionalni drvni elementi i moderni materijali simbolizira interpolaciju modernog u povijesnom, uz snažnu aluziju na beskonačan tok vremena i kontinuirano kretanje unaprijed.
Marta Letica
Kulturna baština, posebice glazbena, ponos je Virovitice pa je ujedno i polazna točka koncepta izrade mosta koji povezuje dvorac Pejačević s ostatkom grada. Fokus je stavljen na prolaznika, koji će se samim prelaskom preko mosta na trenutak naći na pozornici ili će se pak pomoću staklenih kliznih stijenki omogućiti nesmetan prostor za organizirane kulturne manifestacije. Funkcionalnost mosta omogućena je minimalnom prostornom intervencijom koja omogućuje stapanje mosta s okolinom te ne skreće pozornost s glavnog objekta, dvorca Pejačević. Namjera je idejnim rješenjem mosta potaknuti čovjeka i društvo u cjelini na zajedničko djelovanje kako bi oživjeli prostor mosta i tako pridonijeli njegovoj funkciji.
Leonard Borovičkić
Istraživanjem projektnog zadatka pojam mosta nametnuo se kao mjesto između dimenzija – prijelaz između prošlosti i sadašnjosti. Lokacija dvorca Pejačević ispunjena je slojevima povijesti, a projekt muzeja i dodatno će obogatiti raskošno tkanje virovitičke kulturne i povijesne baštine. 4 mosta povezat će taj vremenski izmješten prostor sa ostatkom grada, pa se most nameće kao vremensko-prostorni portal, mjesto transformacije i transportacije iz jedne dimenzije u drugu. Stoga je motiv vode – značajan za povijest Virovitice koja je nekoć bila premrežena kanalima – postao temelj oblikovanja ove fluidne forme koja se referira upravo na tok vode. Kretanje mostom definirano je tim fluidom koji ujedno stvara formu portala i ostvaruje doživljaj prolaska, odnosno ulaska i izlaska među dva mjesta i vremena.
Marija Matulić
Virovitica je grad koji je mijenjao svoj izgled tijekom povijesti. Ideja je proizašla iz transformacije grada od srednjovjekovnog burga i turske kasabe do Virovitice kao grada kojeg krasi Dvorac Pejačević, ali i budućnost društvene i kulturne izgradnje. Forma mosta sugerira izgradnju i snagu grada koji bez obzira na okolnosti u svojoj jednostavnosti kreće prema budućnosti gradeći čvrstu sadašnjost. Most kao prijelaz, susret ili uspomena odiše suptilnom snagom, promišljajući jednostavnost i karakter kako bi se uklopio u okruženje prirode i samog koncepta lokacije na kojoj se nalazi.
Matea Brkić
S obzirom na svoju funkciju, most prelaska iz urbane konstrukcije grada Virovitice u kompleks dvorca Pejačević iz vremena baroknog klasicizma, simbolizira vremenski prelazak iz starog,primitivnog u novo,suvremeno. Ideja oblikovanja se iščitava iz forme jedne strane ograde koja je oblikovana tako da prostorno apstrahira pojam vremenske tranzicije. Cilj takvog pristupa u oblikovanju temelji se na pružanju osjećaja prelaska u prošlost prelaskom preko mosta, “izolirati” prostor kompleksa dvorca od urbane građe grada, te naposljetku postići simboličnu prostorno-vremensku transformaciju.
Paola Dodić
Most je oblikovan tako da, osim primarne funkcije prelaska, pruža mogućnost zadržavanja na mostu zbog prirodnog okruženja parka Dvorca Pejačević. Zadržavanje na mostu sugerirano je sjedištem duž mosta, dok ograda sačinjena od letvica omogućava pogled izvan mosta. Most dobiva na dinamici nesimetričnom formom i time što su dijelovi ograde i sjedišta izmaknuti van prostora za hodanje na mostu.
Ramona Morić
Idejno rješenje proizašlo je iz tretiranja mosta kao poveznicu dva sasvim različita svijeta. Urbana sredina suprotstavljena prirodnom okruženju te žarištu društvenog života stavlja akcent na primarnu funkciju povezivanja. Tako svojom formom, most jasno odvaja i spaja svakodnevicu s mjestom drugosti. Ograda podignuta od samog hodišta te igra svjetlosti i sjene u službi su dočaravanja promjene prostora. Raščlanjivanjem mase te rezanjem na letvice različite dužine postignut je ritam koji vizualno stvara točku fokusa – simbolizirajući čin susreta. Ideja susreta, kao temelja za međusobnu interakciju, pridodaje mostu novu dimenziju te ga doživljava ne samo kao prijelaz već kao mjesto koje u nama ostavlja trag.
Andrea Rebec
Drvo je prirodni materijal koji čovjeku omogućava višestruku upotrebu, od ogrjeva do industrije te i same umjetnosti. Tradiciju korištenja drvca Hrvati posjeduju još iz pradomovine, a upravo u gradu Virovitici nalazi se suvremena drvna industrija. Idejno rješenje inspirirano je posvetom drvu, sirovinom koja puno pruža čovjeku. Element koji je odabran jest kora drveta, dio stabla koji ima svoj identitet koji doživljavamo kroz vid, njih i dodir. Svako stablo je posebno na svoj način, a u kori drveta krije se njegova biografija. Kora je prikazana kao parametarski uvjetovan Voronoi dijagram koji konstrukciji omogućuje statičnu ravnotežu, a spojevi letvica su inspirirani tradicionalnom hrvatskom drvnom arhitekturom: ne sadrže vezivno sredstvo, već su spajani utorima.
Lucija Rupić
Most kao mjesto prelaska ispunjava svoju primarnu funkciju, no most kao mjesto susreta sadržava dublju, emocionalnu domenu. Zbog njegovog neutralan položaja dolazi do ispreplitanja doživljaja i trenutaka, arhitekture i prirode, povijesnog i modernog te ritma života i vremena s obiju strana koje povezuje most. Svi navedeni doživljaji koji se susreću manifestiraju se kroz formu, materijale i karakter mosta. Unakrsne drvene letvice međusobno se nadopunjuju dolazeći s gornje i donje strane te čine organsku formu mosta. Isti princip primjenjuje se i na podu čime se postiže vizualna ujednačenost koju dodatno upotpunjuje krivulja zelenila koja simbolizira prirodu i svojim životom opisuje postojanost emocija pri trenutku susreta koji je mnogo više od samog prelaska preko mosta.
Vana Šulentić
Tradicionalno, most definiramo kao nemjesto, točnije prolaz gdje nije uobičajeno niti potrebno zadržavati se. Koncept iza ovog idejnog rješenja bazira se na dualitetu mjesto/nemjesto, odnosno, mjesto prolaza/zadržavanja. Ideja dualnosti inspirirana je dualnostima koje karakteriziraju sam projekt „5 do 12 za Dvorac“ – staro/novo, unutra/van. Fluidne linije koje se pozicioniraju formiranjem niza gredica pod različitim kutovima, pozivaju i usmjeravaju prolaznika ka dvorcu. Klupice postavljene po mostu, s druge strane, pozivaju prolaznika da se zadrži, sjedne – čime most postaje mjesto zadržavanja i socijalizacije.
